Zlato sija jače nego ikad!

Cijena zlata nastavlja da ruši sve rekorde. U posljednjih mjesec dana vrijednost ovog plemenitog metala porasla je za više od 12 odsto, a na svjetskim berzama unca (31,1 gram) prvi put u istoriji premašila je 4.130 dolara, odnosno oko 7.000 maraka.

Time je zlato potvrdilo status najstabilnije i najtraženije aktive u uslovima globalne neizvjesnosti. Jedan gram trenutno košta nešto ispod 225 maraka, a pojedini analitičari ne isključuju mogućnost da do kraja godine unca dostigne i 5.000 dolara.

Od početka 2024. godine zlato je u kontinuiranom rastu. Prije nepune dvije godine unca je vrijedjela oko 2.050 dolara – što znači da je za svega 20 mjeseci cijena udvostručena. U dužem periodu rast je još izraženiji. Za posljednjih 20 godina cijena zlata skočila je za čak 778 odsto, odnosno za 3.644 dolara po jednoj unci. Za poređenje – u istom periodu indeks S&P 500 – najvažniji pokazatelj američkog tržišta akcija – porastao je za oko 280 odsto, što pokazuje da je zlato ne samo stabilnije, već i isplativije dugoročno ulaganje.

Ko je prije pet godina ulagao u zlato, danas ima razlog za zadovoljstvo. Onaj ko je 2020. godine kupio kilogram zlata, što je koštalo oko 62.250 dolara, danas bi tu količinu mogao prodati za približno 133.000 maraka, odnosno 71.000 maraka više nego tada.

Prema kalkulatoru inflacije, kupovna moć dolara u istom periodu smanjena je za više od 25 odsto, što znači da je ulaganje u zlato ne samo sačuvalo realnu vrijednost uloženog novca, već donijelo i čistu dobit od oko 50.000 dolara.

– U vremenima nestabilnosti zlato nije samo metal, već finansijski štit. Ono ne isplaćuje kamatu, ali zato nikada ne bankrotira – kaže za “Glas Srpske” bivši broker sa Volstrita, a danas investicioni savjetnik iz Beograda Vladimir Đukanović.

Objašnjava da je nagli rast cijene zlata rezultat kombinacije ekonomskih, monetarnih i geopolitičkih faktora. Kako kaže, investitori očekuju da će američke Federalne rezerve nastaviti sa snižavanjem kamatnih stopa, a kada su one niske, obveznice i depoziti postaju manje atraktivni, a zlato dobija na značaju. Drugi razlog je sve veća geopolitička neizvjesnost – od rata u Ukrajini, do tenzija između SAD i Kine. Svaka nova nestabilnost, kako navodi, na tržištu povećava potražnju za sigurnim aktivama poput zlata. Treći i možda najvažniji trend je dedolarizacija. Sve više država, kaže, pokušava da smanji zavisnost od američkog dolara. Centralne banke Kine, Indije, Rusije, ali i Turske, kupuju rekordne količine zlata, što dodatno diže cijenu.

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato samo tokom prošle godine centralne banke širom svijeta kupile su više od 1.000 tona zlata, što je drugi najveći nivo u posljednjih pola vijeka. Najveći kupci su bili Kina, Indija, Poljska i Singapur. To je, prema mišljenju pojedinih ekonomista i analitičara signal da se krupni igrači spremaju za period ekonomske turbulencije.

Đukanović ukazuje na još jedan manje istražen faktor – skok globalne vojne potrošnje. Kako kaže, većina evropskih zemalja povećava vojne budžete, a ta sredstva se obezbjeđuju novim zaduženjima. Ukoliko dođe i do dodatnog štampanja novca, to će, prema mišljenju ovog stručnjaka, dodatno umanjiti vrijednost valuta i podstaći novi bijeg kapitala u zlato.

Istovremeno, javni dugovi zapadnih zemalja dostigli su istorijske nivoe. SAD trenutno imaju više od 35 biliona dolara duga, što je 122 odsto BDP-a. I taj podatak, kako navodi Đukanović, sam po sebi je dovoljan razlog da investitori traže “sigurnu luku”.

– Neki veruju da bi recesija mogla pogoditi zapadne ekonomije već tokom naredne godine. U takvom scenariju zlato će postati još poželjnije. Kada savetujem svoje prijatelje šta da rade sa eventualnim viškom novca, uvek im kažem, predložim, da deo odvoje za kupovinu zlata – kaže Đukanović.

Navodi i da je u vremenu inflacije koja odbija da ode, rastućih dugova i geopolitičkih tenzija, zlato i danas ono što je oduvijek bilo – vječno mjerilo vrijednosti, dodajući da kad velike ekonomije zaćute, berze progovore.

Cijene zlata u dolarima

GODINA      UNCA

2000.            266   

2005.            444   

2010.            1.225

2015.            1.160

2020.            1.770

2023.            2.050

2024.            3.200

2025.            4.135

(PRVE TRI KOLONE U ZELENO, ZADNjA U CRVENO)

Kretanje vrijednosti

od 2000. do 2025.

zlato            + 778%

S&P 500      + 280%

nafta           + 190%

dolar           – 32%

Izvor: Glas Srpske

Foto: Pixabay