Sve nelegitimnosti nelegitimnog Šmita

Nikad nijedan političar u Evropi nije svojim djelovanjem napravio toliko štete jednoj državi kao što je njemački diplomata Kristijan Šmit prihvatajući ulogu Visokog predstavnika u BiH, iako je i njemu samom jasno da je, jednostavno, u BiH nelegitiman. No, krenimo redom…

Savjet Evrope i Venecijanska komisija, ali i brojni pravni stručnjaci godinama ukazuju na nedemokratsku poziciju Visokog predstavnika u BiH, te da se on jednostavno ponaša kao protektor i okupator.

Problem je što ni sama uloga visokog predstavnika nikada, zapravo, nije precizno definisana.
Trebalo bi da Savjet bezbjednosti postavlja visokog predstavnika, koji djeluje u skladu sa Aneksom 10, jednim od 11 aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali se nakon stupanja na snagu Opšteg okvirnog sporazuma za mir, djelovanjem britanske diplomatije kao posrednik ubacila fantomska organizacija Savjet za implementaciju mira.
Savjet za implementaciju mira, se vremenom razvio u instituciju koja vodi računa o miru u BiH, ali su i preuzeli ulogu predlaganja visokog predstavnika.
Tu stvar dodatno komplikuje što sam Savjet nema jasno definisane procedure o svom djelovanju i ciljevima.
Ipak, budući da je Savjet za implementaciju mira podređen Savjetu bezbjednosti UN, ta pitanja su se našla i na Savjetu bezbjednosti. Rusija i Kina su 2021. godine predložile prijedlog Rezolucije o neimenovanju Kristijana Šmita i uopšte zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika 31. jula 2022. godine, ali to nije usvojeno.

Upravo, na te procedure se pozivaju u ambasadi Rusije u BiH kada tvrde da je Kristijan Šmit nelegitiman.

,,Čitav niz dokumenata – Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, dokumenti Savjeta za sprovođenje mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa – predviđa proceduru za izbor visokog predstavnika” tvrde iz ruske ambasade i dodaju da su toj proceduri su uvijek insistirali njihovi zapadni partneri.
“Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlašćenja. Što se tiče konsenzusa, podsjećamo da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Pediju Ešdaunu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala”, ukazali su iz Ambasade.

Što se tiče odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, iz Ambasade su naveli da su se upravo zapadne kolege “probudile” kada su vidjele da Kristijan Švarc Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN.

,,Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN kao placebo, kako bi barem na taj način obezbijedili njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Šmita”, naglasili su iz ruske Ambasade.
Oni su istakli da nisu protiv Šmita, te da cijene njegovu političku težinu, uzimajući u obzir znanje i iskustvo poslovanja “na balkanskom smjeru”, ali da prema Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.

,,Stoga je Kristijan Šmit za nas nelegitiman kao visoki predstavnik”, stav je Ambasade Rusije u BiH.

I pravni ekspert Mile Dmičić tvrdi da nikada Savjet bezbjednosti, niti Generalna skupština UN nisu dali mandat OHR-u da donosi ustave, nameće zakone, niti bilo koje druge akte kojima se međunarodna zajednica miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja.

“I Venecijanska komisija je decidirano utvrdila stav da ne postoje takva ovlaštenja, pa i bonska ovlaštenja, jer su zaista nekompaktibilna sa državama koje imaju svoj suverenitet”, podsjetio je Dmičić.

On je naglasio da bonska ovlaštenja, kao kvazipravni element, moraju otići iz pravnog sistema i pravnog poretka, navodeći da su Srpskoj delegirala mnoštvo instrumenata koja urušavaju dejtonska rješenja.

“To je u biti derogiranje izvornog Dejtonskog sporazuma i mirovnih rješenja, jer bez stabilnog i prihvatljivog ustavnog, pravnog i političkog sistema, bez vladavine prava i bez demokratskog sistema, slobodnih i poštenih izbora ne ide se dalje”, rekao je Dmičić.

Inače, i Šmit je postao svjestan da nema legitimitet nakon što mu 2022. godine nije bilo omogućeno da se obrati Savjetu bezbjednosti UN-a. Kristijan Šmit je izvještaj o stanju u BiH podnio Bundestagu, čime je i sam praktično priznao da nema legitimitet, jer za imenovanje na funkciju visokog predstavnika nije dobio saglasnost SB UN.
Poslije podnošenja izvještaja, na sajtu Kancelarije visokog predstavnika objavljena je zajednička izjava Šmita i predsjedavajućeg Odbora za pitanja EU Bundestaga Antona Hofrajtera u kojoj se navodi da je situacija u BiH zabrinjavajuća i da će ako se stvari ne pomaknu sa mjesta, međunarodna zajednica i visoki predstavnik nastaviti djelovati.- I dalje ćemo pažljivo da pratimo situaciju i razmotriti da li je potrebno preduzeti korake i koji su to koraci. Saglasni smo da uslovljavanje finansijskih sredstava u budućnosti mora da postane pravilo – navodi se u zajedničkoj izjavi.

U međuvremenu Šmit nastavlja da djeluje u BiH ponašajući se kao slon u staklenoj bašti, nanoseći štetu BiH i njenim narodima i ugrožavajućiosnovni dokument na osnovu kojeg BiH i postoji -Dejtonski sporazum. Kako će se okončati skandalozna farsa oko statusa ovog njemačkog diplomate ostaje da se vidi u narednim mjesecima.