BiH
SERGEJ LAVROV: Nastavak stranog nadzora je poniženje za BiH
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne prepoznaje nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom u BiH, čija je funkcija odavno iscrpljena, te da postoji čak i nešto ponižavajuće u tome da jedna suverena i nezavisna zemlja i dalje ostaje pod spoljnim nadzorom.
Lavrov je dodao da je vrijeme da se to privede kraju te da sva odgovornost za budućnost zemlje pripada samo njenim narodima.
On je za “Glas Srpske” rekao da bi odnose Rusije sa BiH okarakterisao kao prijateljsko partnerstvo, te napomenuo da će sljedeće godine biti obilježeno 25 godina od njihovog uspostavljanja.
“U relativno kratkom periodu zajedničkim naporima zaista smo uspjeli da izgradimo stabilan sistem veza zasnovanih na pragmatizmu, obostranom poštovanju, uzajamnom razumijevanju o velikom broju pitanja. Nemamo neriješenih problema. Održava se napredan politički dijalog, pruža se uzajamna podrška na multilateralnim platformama. Pridržavamo se podudarnih ili veoma bliskih stavova o ključnim međunarodnim pitanjima. Jednoglasno podržavamo nedopustivost revizije opšteprihvaćenih rezultata Drugog svjetskog rata, dosljedno se protivimo bilo kojim formama i manifestacijama neonacizma”, naveo je Lavrov.
On je istakao da se razvija praktična saradnja, da je Rusija jedan od vodećih spoljnotrgovinskih partnera BiH, te da se nalazi među prvih deset zemalja po obimu direktnih stranih ulaganja u lokalnu privredu.
“Najveći ruski ekonomski operateri – `Zarubežnjeft`, `Gasprom`, Zberbanka obezbjeđuju ne samo stotine radnih mjesta u BiH, već i višemilionske prihode od plaćanja poreza. Rusija je pouzdan snabdjevač prirodnim gasom za BiH. Zauzvrat, naše tržište je otvoreno za vaše voće i povrće, raste interes prema sadnicama voćarskih kultura proizvedenih u BiH, nastavlja se rad na obezbjeđenju isporuka mesa i mliječnih proizvoda. Uspostavljena je kulturna i humanitarna saradnja na mnogim poljima. Naime, jačaju se veze u sferi obrazovanja, organizuju se koncerti, izložbe i drugi događaji”, rekao je on.
Lavrov kaže da je Risiji posebno drago da raste broj partnerskih kontakata između administrativnih jedinica dvije zemlje i da je na taj način očito duboko uzajamno interesovanje za jačanje svestranih odnosa.
“Smatram da potpuno podudaranje kako strukture, tako i suštinskog sadržaja naših odnosa dejtonskim posebnostima BiH ostaje ključni faktor uspjeha. Rekao bih da je to potvrda održivosti i funkcionalnosti administrativnog sistema BiH predviđenog Mirovnim sporazumom. Potrebno je poštovati određena pravila bez pokušaja da budu zaobiđena ili raspakivana”, naglasio je on.
Lavrov ističe da Rusiju sa Republikom Srpskom ujedinjuju bliske istorijske i kulturne veze i da cijene zaista bratsko uzajamno razumijevanje te naglasio da Rusija, kao jedna od država garanata Mirovnog sporazuma, potpuno podržava dejtonski status Srpske i njena ustavna ovlašćenja.
“Nije tajna da znatan dio praktične saradnje sa BiH predstavlja saradnja s Republikom Srpskom. Naši preduzetnici pokazuju interesovanje za industrijski potencijal Srpske. Razmatra se priključivanje Rusije projektima gasifikacije. Pri tome, želio bih posebno naglasiti da takva kooperacija nije usmjerena protiv bilo koga. Imamo namjeru da i ubuduće podstičemo svestrano unapređenje i proširivanje veza sa Srpskom”, rekao je Lavrov.
Kada je riječ o izjavama da je Dejtonski mirovni sporazum zastario i da ga je potrebno mijenjati, Lavrov je naglasio da se to obično pokreće iz inostranstva.
“Očigledno je da su pravila utvrđena u Mirovnom sporazumu 1995. godine u suprotnosti sa nečijim interesima i sprečavaju sprovođenje smjernica koje se nameću spolja. Nikako to ne smatramo dovoljnim razlogom za razgovor o reviziji Dejtona koji već četvrt vijeka uspješno obezbjeđuje mir, bezbjednost i stabilnost u BiH i regionu u cjelini”, napomenuo je šef ruske diplomatije.
Štaviše, ističe Lavrov, trajna vrijednost Mirovnog sporazuma leži u činjenici da je on precizirao osobine unutrašnjeg uređenja BiH, utvrdio ustavni položaj dva entiteta, razgraničio sfere odgovornosti među nivoima vlasti, garantovao jednak status tri konstitutivna naroda, obezbijedio verifikovanu šemu za ostvarivanje njihovih nacionalnih prava, uključujući pravo veta radi zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Lavrov naglašava da zadiranje u ove temeljne postulate znači podrivanje osnova državnosti BiH i dodaje da se Rusija, kao jedan od garanata Mirovnog sporazuma, zalaže za bezuslovno poštovanje njegovih osnovnih ustavnih načela i poziva sve partnere u BiH i inostranstvu da učine isto.
On naglašava da promjene prihvatljive isključivo kao rezultat ravnopravnog dogovora između tri konstitutivna naroda u skladu sa propisanom procedurom.
“Ono što zaista treba da bude revidirano, to je prisustvo Kancelarije visokog predstavnika /OHR/. Niko ne može osporiti činjenicu da je ovaj mehanizam spoljne kontrole bio zamišljen kao čisto privremena mjera. Postoji čak i temeljna odluka o njegovom ukidanju, koja je donesena još 2006. godine, ali njena primjena stalno se odgađa pod različitim izgovorima. Ne prepoznajemo nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom, njegova funkcija je odavno iscrpljena”, naveo je Lavrov.
On je naglasio da postoji čak i nešto ponižavajuće u tome da suverena i nezavisna BiH, koja je bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN i predsjedavala Komitetu ministara Savjeta Evrope, i dalje ostaje pod spoljnim nadzorom.
Lavrov samtra da je vrijeme da se to privede kraju i da konačno sva odgovornost za budućnost zemlje pripada samo njenim narodima.
Govoreći o posjeti Banjaluci od prije dvije godine, gdje je učestvovao u ceremoniji polaganja kamena temeljca za budući rusko-srpski hram i duhovni centar, Lavrov je naglsio da mu je bila velika čast da zajedno sa rukovodstvom Republike Srpske i srpskim pravoslavnim sveštenstvom učestvuje u toj ceremoniji.
“Dobro se sjećam tog događaja, srdačnog dočeka. Naravno da pažljivo pratimo situaciju, znamo da radovi uspješno napreduju, zahvalni smo rukovodstvu Srpske i Srpske pravoslavne crkve, NJegovom preosveštenstvu episkopu banjalučkom Jefremu za doprinos realizaciji ovog važnog kulturnog i duhovnog projekta. Smatramo ga za projekat koji jeste simbol jačanja veza, međusobnog razumijevanja i saradnje između naših naroda. Sa svoje strane razmatramo različite varijante učešća u njegovoj realizaciji, prije svega, u radovima na unutrašnjem uređenju”, istakao je on.
Lavrov navodi da budućnost zapadnog Balkana vidi kao teritoriju bezbjednosti, stabilnosti, razvoja i saradnje.
“Polazimo od činjenice da tome ne postoji alternativa. Rusija je veoma zainteresovana za to. Zapadni Balkan je jedinstven u pogledu svog geopolitičkog položaja, istorijskih i kulturnih osobina. Ovo bi trebalo obogaćivati, a ne stvarati probleme. Uvjereni smo da je samo dijalog na bazi međunarodnog prava i uzajamnog poštovanja garancija prosperiteta za sve zemlje i narode u regionu”, rekao je Lavrov.
On je dodao da je Rusija uvijek spremna da podrži sve konstruktivne inicijative i poduhvate koji su usmjereni na jačanje regionalnog mira i stabilnosti.
Komentarišući optužbe koje sve češće dolaze sa Zapada da Rusija širi “maligni uticaj” na zapadnom Balkanu, Lavrov je naglasio da je najzanimljivije što niko ne može tačno da objasni u čemu se to ogleda, te istakao da je “puno je praznih i dokonih razgovora i insinuacija, ali niko nije u stanju da pruži dokaze i činjenice”.
“Ma otkud bi ih uzeli? Naše opsežne veze sa svim zemljama regiona u različitim sferama razvijaju se na apsolutno transparentan način, one su potpuno u skladu sa normama međunarodnog prava. Rusija, takođe, nastavlja da odigrava važnu ulogu u procesu postkonfliktnog pomirenja i stabilizacije. Očigledno je da se to nekome ne sviđa, jer predstavlja prepreku ostvarenju sebičnih interesa od nekih međunarodnih igrača koji bi ovaj dio Evrope željeli pretvoriti u arenu geopolitičke konfrontacije i time stvoriti nove linije podjele. Otuda i spekulacije o `malignom uticaju`”, rekao je on.
Lavrov je naglasio da su očiti ne samo nespretni napori da se ocrni politika Rusije na Balkanu već i pokušaji prikrivanja sopstvenih ružnih planova.
Izvor: Agencije, Foto: Printscrean/Preokret