Ruge: Na biračkom spisku je čak 270.000 ljudi višak

Odstupanje od četvrtine miliona u zemlji od 3,5 miliona ljudi pruža dovoljno prostora za manipulaciju glasovima i krivotvorenje izbora

Centralni birački spisak u Bosni I Hercegovini nije tačan i pruža široke mogućnosti za prevaru birača.

Za izbore 2020. godine na spisku koji je objavila Centralna izborna komisija, upisano je 3.283.194 imena.

Ipak, prema podacima popisa stanovništva prilagođenim za rođene i umrle od 2013. do 2020. godine, broj bh. građana starijih od 18 godina je samo 2.908.432.

Čak i uzimajući u obzir registrirane birače iz dijaspore, kojih ima 101.771, broj upisanih birača u spisak koji je objavio CIK i dalje je za preko 270.000 veći od broja birača sa pravom glasa prema popisu.

Odstupanje od četvrtine miliona u zemlji od 3,5 miliona ljudi pruža dovoljno prostora za manipulaciju glasovima i krivotvorenje izbora, piše Majda Ruge.

Ona je za Evropsko vijeće za vanjsku politiku (ECFR objavila obimnu analizu predstojećih lokalnih izbora. 

Osim manipulacija biračkim spiskom, ona je upozorila na raširenu pojavu “glasanja mrtvih”. 

Pozvala je Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, da interveniraju. 

Građani BiH u posljednje vrijeme saznaju da se njihovi mrtvi preci pripremaju za glasanje na predstojećim izborima, piše Ruge. 

Podsjeća na iskustvo jednog čoveka koji je saznao da je njegova preminula majka, koja je živjela i umrla u Kanadi, registrirana za glasanje u odsustvu iz Srbije. 

Potom navodi i primjer kandidata za općinsko vijeće Teslić u entitetu RS, koji je slučajno saznao da je prijavljen za glasanje poštom iz Srbije, a tamo nikada nije živio. 

Ruge potom navodi još jedan primjer falsificiranja izborne volje glasača – prijavljivanje izmišljenih političkih partija.

 “Za opće izbore u BiH 2018. godine registriran je veliki broj stranaka i političara: tačnije 123. Pa ipak, glasači za većinu ovih stranaka nikada nisu čuli, jer izgleda da oni ne igraju konvencionalnu ulogu u izbornom procesu – ulogu nadmetanja za glasove u predizbornoj kampanji. Umjesto toga, izgleda da ih zanima dobijanje mjesta u odborima koji nadgledaju biračka mjesta. Zašto? Kako bi se osigurali glasovi za veće postojeće stranke u čije ime izgleda da postoje. 

Birački odbori su ključni za brojanje glasova, a službeni postupak imenovanja tih tijela zasniva se na ravnoteži mjesta između svih političkih partija koje učestvuju na izborima. Izmišljene stranke narušavaju ovu ravnotežu trgujući ili prodajući svoja mjesta u odborima i na taj način olakšavaju dominaciju postojećih stranaka na biračkim mjestima”, piše Ruge. 

Ona podsjeća i da je prije dvije godine, noć pred izbore, došlo do “tumbanja” lokalnih biračkih komisija ”što je dovelo do uznemiranja javnosti i raširenih sumnji u namještanje izbora”. 

“Ovaj problem trebao bi zabrinuti Evropsku uniju, koja je slobodne i poštene izbore postavila svojim glavnim prioritetom u Mišljenju Evropske komisije o prijavi BiH za članstvo u EU” navodi Ruge. 

Ona ističe i da trenutni izborni sistem favorizira etno-nacionalističke stranke. 

Promjene su moguće od dna prema vrhu vlasti. 

“Reformski gradonačelnici ili kantonalni službenici djeluju kao agenti promjena. Pored dva federalna kandidata za predsjednika Bosne i Hercegovine, gradonačelnici su jedine izvršne funkcije u Bosni koje građani izravno biraju, a da nemaju etnički definiranu ulogu.

Gradonačelnici su najbliži građanima i imaju najveće podsticaje za postizanje rezultata”, piše Ruge. 

Poručuje i da dugoročni cilj mora biti šira izborna i ustavna reforma koja omogućava BiH da se iz države koju su zarobili etno-politički oligarsi transformira u funkcionalnu multietničku demokratiju. 

“Koalicija demokratskih država  – članice EU, SAD-a i Velika Britanija – trebala bi pružiti podršku Centralnoj izbornoj komisiji kako bi se osiguralo opsežno praćenje prebrojavanja glasova putem lokalnih nevladinih organizacija, posebno Pod Lupom. Iako je najavljeno veliko prisustvo diplomatskog kora za izbore u Mostaru u decembru, korisnost slanja diplomatskih predstavnika na biračka mjesta prosuđivat će se po njihovom kontinuiranom prisustvu, jer se izvještava da će se većina prevara dogoditi nakon zatvaranja biračkog mjesta. 

Slično tome, neovisno praćenje prijevoza glasačkih listića s biračkih mjesta do glavnog centra za brojanje trebale bi osigurati iste nevladine organizacije ili zapadne diplomatske misije: anegdotski dokazi sugeriraju da se većina prijevara događa premještanjem glasačkih kutija, gdje se fizički zamjenjuju vreće u kojima su popunjeni glasački listići”, navodi Ruge. 

Izvor: Politički.ba