Kazahstanska tranzicija

Najveca drzava osjetljivog centralno Azijskog regiona je pocetkom ove godine postala udarna tema svjetskih medija a slike haoticnih desavanja na ulicama kazahstanskih gradova, iznenadile su i najiskusnije geopoliticke analiticare, obzirom da godinama vazi za najstabilniju drzavu na granicama moderne Rusije.    

Neredi povodom povecanja cijene ukapljivog prirodnog gasa za automobile (LPG), brzo su prosireni od periferne ruralne oblasti na zapadu zemlje Mangystau do najveceg grada Almati i prestonice Astane na istoku, pretvorivsi se u masovne demonstracije protiv nejednakosti i elitne korupcije.        

Aktuelni predsjednik Kazahstana Kasim Tokajev, strahujuci od dalje eskalacije nereda u zemlji prvo je razrijesio vladu i uveo kontrolu cijena goriva. Potom, nemajuci povjerenja u vlastite snage bezbjednosti, je smjenio sefa Savjeta za nacionalnu bezbjednost, bliskog saradnika bivseg predsjednika Nazarbajeva. Na kraju je pozvao u pomoc Organizaciju Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti – CSTO. Dolaskom ruskih snaga bezbjednosti nemiri su stavljeni pod kontrolu a stanje u drzavi je stabilizovano. 

Prema zvanicnim informacijama vlade u Astani u neredima su stradale 44 osobe, 100-tine je ranjeno a preko 1000 je pritvoreno. Svjetski mediji izvjestavaju da je broj stradalih i pritvorenih znatno veci.

“Malo sta se u politici dogadja slucajno, izjavio je bivci americki predsjednik Franklin D. Roosevelt prilikom pitanja o slucajnosti u politickom zivotu, a ako se to i dogodi mozete se kladiti da je tako planirano”. 

Kazaski narod je nastao mjesanjem turkijskih i mongolskog nomadskih plemena, i na ove prostore dolazi u XIII vj. Sredinom XVIII vj. ulaze u sastav Rusije, od 1936. su u sastavu Sovjetskog saveza a nezavisnost kao i ostale republike sticu 1991.   

Republika Kazahstan sa povrsinom oko 2,7 mil km2 je najveca drzava geopoliticki osjetljivog centralno Azijskog regiona. Prostire se stepom od Kaspijskog jezera na zapadu sve do Altai planina na istoku. Granici sa Rusijom na sjeveru, sa Turkmenistanom, Uzbekistanom i Kirgistanom na jugu, i sa Kinom na istoku. Velicinom je nesto manja od Argentina, skoro 4 puta je veca od Teksasa i oko 8 puta veca od Poljske. 

Broj stanovnika 17,7 mil svakako nije srazmjeran njegovoj velicini. Dominantni narodi su Kazaci 52 % i Rusi 32 % a ima Ukrajinaca 4,5% i Tatara 1,7% (svi ostali 10%). Dominatne religije su sunitski islam 47% i pravoslavno hriscanstvo 34%, a ima i protestanata 2% (svi ostali 7%). Pismenost je 98%. Kazaski – drzavni jezik govori 52 % stanovnika a Ruski – sluzbeni jezik se koristi u svakodnevnoj komunikaciji i poslovima. Izvor: World bank 2016. 

Kazahstan je bogat zahvaljujuci ogromnim zalihama nafte, prirodnog gasa, uglja, uranijumu – ovdje je 40 % globalnog uranijuma, i raznih drugih minerala. Glavni spoljno-trgovinski partneri su mu Rusija i Kina a sve prisutniji su Francuska i Njemacka. Kazahstan se nalazi na tranzitnom podrucju plina iz Turkmenistana za industriju u zapadne dijelove Kine a i sam je veliki dobavljac energenata, ruda i minerala za potrebe kineske privrede. Izvor: World bank 2015.     

Kazahstanski ambasador u Buchurestu mi je jednom prilikom u razgovoru rekao da se kod njih mogu pronaci svi elementi Mendeljejevog periodicnog sistema.  

Iako je period nekon proglasenja nezavisnosti obiljezen osjetljivom ravnotezom ekonomskih i bezbjednosnih interesa u odnosu na Rusiju i Kinu, njegov etnicki sastav je bio odrednica lojalnosti Moskvi. Mada je razvojem kazahstanskog nacionalno identiteta, nesumnjivo rasla antiruska sintimentalnosti, i mada su u medjuvremenu neke velike evropske drzave postale njegov znacajan ekonomski partner, Kazahstan je ostao uglavnom vezan za Rusiju.  

Zajedno sa Afganistanom, Kirgistanom, Tadzikistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom, Kazahstan cini geopoliticki osjetljiv region centralne Azije. Zajedno sa Kirgistanom i Tadzikistanom je u clanstvu Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti – CSTO, clan je Evro-azijske ekonomske unije – kinesko-centristicke Sangajske organizacije za saradnju, a dio je i kineske Inicijative pojas i put.    

Bivsi kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbayev i “elita” oko njega, su nakon 30-tak godina autokratske vladavine, iznudjenom tranzicijom prividno prepustili vlast 2019. Mozda je vremesni 81-godisnji Nazarbajev prenosom ovlastenja na lojalnog clana svog kabineta Kassym Jomart Tokayev-a, bivseg ministra inostranih poslova i dobrocudnog tehnokratu, i htio da se udaljiti od vlasti ali njegovi interesi kao i interesi njegovog klana isuvise zavise od vlasti. Kontrolom mocnog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Nazarbajev je ostao u srzi sistema i zadrzao veliku moc, nastavljajuci kontrolu kljucnih dijelove bogatstva zemlje.       

Proces politicke transformacije autokratsko-oligarhijskog rezima je zapoceo a kazahstanski momentum je slikoviti prikaz neistitucionalizovanog demokratskog sistema u utakmici klanova za kontrolu najprofitabilnijih djelova ekonomije ove bogate zemlje.  

Svojim teorijama o prirodi nedavnog nasilja u Kazahstanu ovo potvrdjuje i dr. Neil Melvin-a direktor prestiznog britanskog instituta za bezbjednost RUSI – Royal United Services Institute for Defense and Security Studies. Prema prvoj – ovo je rezultat dugorocnih drustveno-ekonomskih prituzbi, nezadovoljstva politickim poredkom i korupcijom a rast cijene goriva je bio samo okidac za nemire u zapadnom dijelu zemlje. Prema drugoj – ovo je bila erupcija intraelitske bitke za kontrolu Kazahstana poslije Nursultana Nazarbajeva, kojom je nezadovoljstvo oko goriva iskoristeno od grupa koje predstavljaju razne ekonomske i politicke interese za politicke proteste u pokusaju preuzimanja vlasti. Izvor RUSI.org 

Treba napomenuti i cinjenicu da je Kina prisutna na ovom prostoru u oblastima trgovine i investicija, i za sada nema naznaka kineskog mjesanja u rusko vodjenje regionalnih poslova. 

Isto tako treba konstatovati da je bezbjednosni angazman Rusije u Kazahstanu bio iznudjen zbog mogucih implikacije za regionalnu stabilnost, da su uspjesnom intervencijom poslali je poruku o snazi svog uticaja u centralnoj Aziji, odklanjajuci skepticizam u vezi Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti.   

MSc Branko T. Nešković

Diplomata i publicista

5 februar 2022. Banja Luka

Preuzeto sa bloga htps://btneskovic.wordpress.com/