Povežite se sa nama

RS

INTERVJU SOCIOLOG FRANCUZ Neće biti iznenađenje ukoliko u većim gradovima u BiH dođe do socijalnog bunta!

Objavljeno

Red, rad, prava, pravda, demokratija, obrazovanje, infrastruktura, socijalne politike, životni standard sve su to ideali kojim prosječan čovjek u BiH teži. Zbog svega toga jasno je i nezadovoljstvo koje se osjeti kod građana BiH, a čemu najviše svjedoče dostupna istraživanja, kao i reakcije na društvenim mrežama. Za bolje poznavaoce prilika u društvu neće biti iznenađenje ukoliko dođe i do socijalnog bunta u većim gradovima BiH, prije svega od strane najugroženijih kategorija našeg društva – kaže u intervjuu za Skener.info mladi banjalučki sociolog Vedran Francuz.

SKENER.INFO Kako se sociološki, na običnog čovjeka, odražava ovaj period u kojem smo jedno vrijeme bili potpuno zatvoreni, a sada dolazimo do potpune slobode okupljanja i kretanja? FRANCUZ: Situacija s pandemijom dokazala nam je svima da sve organizacije moraju biti spremne za brze i iznenadne promjene. Pandemija je nametnula nove okolnosti rada i organizovanja, i samo oni koji su se uspjeli prilagoditi i uhvatiti u koštac s ovim izazovom mogli su izvući najbolje. Društveni konteksti savremenog života od zatvaranja do potpune slobode čovjeka se sada nalaze u fazi resocijalizacije. Čovjek je dobio opomenu i pouku u kakvom se društvu nalazi i može nalaziti. Na čovjeku danas ključan je zadatak da se osvjesti i sebi dadne odgovore kakvo društvo želi da gradi i razvija. Ova prva faza je iza nas. Čovjek i društvo su se brzo adaptirali na novonastalu situaciju. Gotovo svi aspekti života doživjeli su značajne promjene uslijed pandemije, te se sada nameće pitanje kako će svijet izgledati nakon toga.

SKENER.INFO: Koliko će se sve ovo što smo doživjeli i preživjeli za vrijeme korone odraziti na sociološki život običnog čovjeka?

FRANCUZ: Svaka kriza ima svoje dobitnike i gubitnike. Činjenica je da je sve došlo iznenada i da je zbog samog odnosa vlasti širom svijeta prema ovoj pandemiji došlo do evidentnih promjena u svakodnevnom načinu života. Čovjek kao razumno i socijalno biće koje živi u otvorenom društvu je doveden u izolaciju s listom uskraćenih prava koje je do tada imao na raspolaganju. Nova paradigma društvenog odnosa jeste socijalna distanca i maska što otežava izgradnju identiteta čovjeka kao društvenog bića. Sve ovo se odrazilo i odražava na društvo i pojedince. Ova kriza nije katastrofalna kao prethodna dva svjetska rata, ali imat će dalekosežne posljedice, i rizik od ekonomskog kraha i geopolitičkih potresa je stvaran. Međutim, čovjek je po ko zna koji put pokazao snagu i umijeće adaptacije. Dok su ljudi odgovarali na prijetnju koju predstavlja pandemija, pokazali su da je moguće brzo i drastično preobraziti naš sistem i norme ponašanja u društvu. Ljudi su pokazali da mogu promijeniti svoje ponašanje u kratkom roku i prilagoditi se promjenama.

SKENER.INFO Kako prosječan čovjek u BiH, a kako u zemljama Evropske unije manifestuje svoje (ne)zadovoljstvo socio-ekonomskim stanjem u društvu?

FRANCUZ: Tragedija savremnog globalizovanog kapitalizma sastoji se u tome što će i od korone i od ekonomske krize najviše stradati siromašni. Zemlje EU su daleko spremnije dočekale ovu krizu čemu je doprinjela ekonomska snaga država zapadne evrope, ali naravno i društvo koje je mnogo izgrađenijie zahvaljujući sistemu u kome postoje definisana pravila koja su doprnijela izgradnji mnogo uređenijih država. Red, rad, prava, pravda, demokratija, obrazovanje, infrastruktura, socijalne politike, životni standard sve su to ideali kojim prosječan čovjek u BiH teži. Zbog svega toga jasno je i nezadovoljstvo koje se osjeti kod građana BiH, a čemu najviše svjedoče dostupna istraživanja, kao i reakcije na društvenim mrežama. Za bolje poznavaoce prilika u društvu neće biti iznenađenje ukoliko dođe i do socijalnog bunta u većim gradovima BiH, prije svega od strane najugroženijih kategorija našeg društva. Protesti svakako mogu privući i određene grupe građana (ne samo u BiH) koji su nezadovoljni zbog mjera koje je država uvela u prethodnom periodu od pojave pandemije, pa bi oni bili dobra prilika za njih da izbace svoju negativnu energiju i ogorčenje prema postojećoj vlasti.

SKENER.INFO: Svjedoci smo da je u proteklim godinama izražavanjem nezadovoljstva naroda na ulicama u Makedoniji, pa i u Crnoj Gori, došlo do promjena vlasti. Zašto u RS i BiH nema izraženijeg aspekta izražavanja nezadovoljstva na ulici?

FRANCUZ: Pandemija je pokazala da je nacionalna država jedina legitimna politička struktura koja je u stanju da djeluje u ovakvim prilikama. Zbog moći političke desnice u velikom broju država to može voditi ka rastu nacionalizma, autoritarnosti što je bio slučaj u BiH, Srbiji, Hrvatskoj itd. Do sada na snazi su bile mjere pa je svakako to jednim dijelom i bila prepreka za neka ozbiljnija organizovanja. Građanska svijest je do skora bila usmjerena na postojeću pandemiju. Postavlja se pitanje šta ako građani tu svijest ponesu dalje od trenutne krize izazvane pandemijom? Određeni ekonomisti, sociolozi već najavljuju da je na vidiku globalna ekonomska depresija. Ona svakako može dovesti u određenim dijelovima svijeta do ratnih sukoba, a kod nas do veće ekonomske nepravde i pojačanog pritiska nosioca vlasti da održe postojeće poluge kontrole vlasti. Sve ovo su preduslovi za socijalni bunt. A zašto do sad nije bilo izraženijeg aspekta reagovanja? Očigledno tome je i doprinjela duga tranzicija iz prethodnog građanskog rata koji je najviše zahvatio BiH pa je takav process uticao i na mentalitet naših građana koji je skloniji većem pragu tolerancije, ili narodski rečeno trpljenju. Posebno je ovo izraženo kod zrelijih generacija, dok sad smo u vremenu kada izrastaju nove generacije kojima je dosta autoriteta

1 komentar

1 komentar

  1. Predrag

    22/06/2021 u 10:30

    Bravo za temu. Zanimljiva zapazanja. Steta sto u nedijima nema mnogo ovakvih tema i sagovornika

Postavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Promo

©2020 Skener Info. Sva prava zadržana.