Evropski put BiH: Pregovarača će birati nova vlast?

Proces osnivanja kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU neće biti pomjeren sa mrtve tačke ni nakon odluke Ustavnog suda BiH, smatraju sagovornici “Glasa Srpske” upućeni u ovu temu.

• Proces osnivanja kancelarije glavnog pregovarača BiH za EU ostaje blokiran, i nakon odluke Ustavnog suda BiH koji je utvrdio da Predstavnički dom ne može sam donositi tu odluku. 
• Glavni pregovarač treba da predvodi tim za pristupne pregovore, ali izbor kandidata je politički spor između stranaka SNSD, HDZ, SDS i opozicije iz FBiH. 
• Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci uspostavi proceduru imenovanja, što se teško može realizovati do izbora. 
• BiH je kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, ali datum otvaranja pregovora još nije utvrđen jer se čeka usvajanje ključnih zakona. 
• Za poređenje, Srbija, Hrvatska i Crna Gora imaju uspostavljene strukture za vodeće pregovarače i timove za pristupne pregovore.

Izbor glavnog pregovarača i zamjenika je u takozvanom evropskom paketu obaveza koje bi BiH trebalo da ispuni s ciljem otvaranja pregovora sa EU na putu ka punopravnom članstvu koje je i dalje glavni spoljnopolitički cilj o kojem su, zvanično, saglasni svi u BiH. 

Zašto BiH nema pregovarača

Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti i primjera u regionu, osniva unutar vlada, a odluka o tome ko treba da bude imenovan na tu poziciju i predvodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem.

SNSD i HDZ su stava da to treba da uradi Savjet ministara, ali nakon što to nije prošlo u nekoliko navrata, u priču se uključio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH te je 30. oktobra 2025, glasovima poslanika stranaka sa sjedištem u FBiH i opozicionim blokom iz Srpske u kojem su SDS, PDP i Lista za pravdu i red, koje su stvorile većinu u Predstavničkom domu, usvojena Odluka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, u kojoj su uz glavnog pregovarača i dva zamjenika.

Međutim, sve je stalo na tome jer nisu uspjeli da dođu do imena kandidata, a priču je začinio SNSD, odnosno Klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske koji je lani u novembru od Ustavnog suda BiH, koji i dalje radi bez srpskih sudija, zatražio ocjenu usklađenosti odluke Predstavničkog doma. 

Sudije su u petak, odlučujući o zahtjevu 31 poslanika iz Narodne skupštine, zaključile da osporena odluka nije u skladu sa Ustava BiH, jer odluka nije potvrđena i u Domu naroda te je naloženo Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci normira proceduru osnivanja kancelarije. 

Šef poslaničkog Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red u Predstavničkom domu Mira Pekić za “Glas” je kazala da se ništa neće promijeniti ni nakon odluke Ustavnog suda BiH. 

– Riječ je odlukama krnjeg Ustavnog suda BiH u kojem nema srpskih sudija. Uvijek je upitnik iza takvih odluka. I da je taj sud drugačije odlučio, znamo dobro šta bi rekli oni koji su podnijeli apelaciju – kazala je Pekićeva. 

Smatra da će teško išta biti riješeno do izbora, šta god da je rekao sud. 

– Da je bilo saglasnosti i razmišljanja to pitanje smo mogli riješiti. U poziciji smo, nažalost, kakvoj jesmo. O tome će odlučivati neka nova vlast – zaključila je. 

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentarnoj skupštini BiH Miroslav Vujičić (SNSD) istakao je da čak i “polovni Ustavni sud BiH ponekad donese ispravnu odluku”. 

– Ukazivali smo da ne može pola parlamenta o tome odlučivati. Za tim je posegla opozicija u velikoj želji da izbaci SNSD iz vlasti. 

Niz pogrešnih poteza

Napravili su niz pogrešnih poteza koji su rezultirali odlukom Ustavnog suda – kazao je “Glasu” Vujičić i dodao da odluku o treba donijeti Savjet ministara. 

Naglasio je da Parlamentarna skupština može da izabere pregovarača samo ako će on biti iz SNSD-a. 

– Vjerovatno će naši politički protivnici gurati nekoga svoga. Oni su i ovim potezom do sada pokazali da su protiv evropskog puta BiH –  kazao je Vujičić koji sumnja da će išta biti urađeno u roku od šest mjeseci. 

Poslanik SDP-a Saša Magazinović naveo je da se presude Ustavnog suda ne komentarišu nego sprovode. 

– Ustavni sud je rekao da ga ne može izabrati jedan dom Parlamentarne skupštine BiH te dao nalog parlamentu da u roku od šest mjeseci propiše proceduru imenovanja jer ona ne postoji. To znači da niko nije bio u pravu oko procedure – ni oni koji su tvrdili da je to nadležnost Predsjedništva, ni oni koji su tvrdili da je to nadležnost Savjeta ministara, a ni oni koji su smatrali da to treba učiniti Predstavnički dom – kazao je Magazinović.

BiH je zemlja kandidat od decembra 2022, a Evropski savjet je 2024. u martu donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum jer se čeka da domaće vlasti usvoje, osim izbora glavnog pregovarača, zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) i Sudu BiH.

Nekoliko prijedloga zakona je već u proceduri, ali zbog komplikovanih odnosa u Parlamentarnoj skupštini BiH, još nisu usvojeni.

Praksa u regionu

U Srbiji, kako postoji Ministarstvo evropskih integracija od 2017, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba koja je imenovana za ministra, dok takva situacija nije u Crnoj Gori iako postoji taj resor u Vladi.

U Hrvatskoj, koja je 2013. godine pristupila EU, je osnovana Radna grupa za pregovore još 2005, a u timu je bilo 900 ljudi.

Izvor: Glas Srpske

Foto: Glas Srpske