Die Zeit: Afganistanske izbjeglice neće zapljusnuti Evropu

Prava izbjeglička tragedija događa se u samom Afganistanu. Prema IOM -u, 400.000 Afganistanaca napustilo je svoje domove od početka godine. Pored već pet miliona interno raseljenih ljudi. Čak i ako ne dođu u Evropu, o njima se mora voditi računa.

Hoće li se u Evropu sliti novi talas izbjeglica? U Nemačkoj, koja će za Bundestag glasati u septembru, i u Francuskoj, gdje će sljedećeg proljeća biti izabran novi predsjednik, ovo je posebno opterećujuće pitanje: tema migracija mogla bi uticati na ishod izbora.  

Ali, da li je uopće prikladno često poređenje sa 2015., kada su na stotine hiljada ljudi došli u Evropu u roku od nekoliko nedjelja? Ekspert za migracije Gerald Knaus iz Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) odgovorio je na ovo pitanje odlučnim ne. “2015. je granica između Sirije i Turske bila otvorena, kao i granice između Turske i Evrope. To je sada u Afganistanu potpuno drugačije.

Otvoreno rečeno: granice Afganistana su kompletno zatvorene. Jedini izlaz za one koji žele pobjeći je aerodrom u Kabulu – a preko njega neće moće odletjeti desetine hiljada ljudi, piše list Die Zeit. 

Susjedne zemlje su također najavile zatvaranje granica ili barem pooštrile graničnu kontrolu nakon dolaska Talibana na vlast. Pakistan i Iran tradicionalno su dvije najvažnije ciljne zemlje za izbjegle Afganistance. Prema Komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), 1,4 miliona afganistanskih izbjeglica već živi u Pakistanu, a 780.000 Afganistanaca je registrirano kao izbjeglice u Iranu – broj neprijavljenih slučajeva je vjerovatno mnogo veći. Prema UNHCR:-u 2,5 miliona Afganistanaca živi u Iranu bez papira. 

Iako je pakistanski premijer Imran Khan javno pozdravio dolazak Talibana na vlast izjavom da se radi o “oslobađanje od lanaca ropstva”, važni granični prijelaz Torčam je, po njegovoj naredbi, zatvoren na neodređeno vrijeme. Pakistan je 2019. počeo s podizanjem žičane ograde duž kompletne granice sa Afganistanom, duge 2.600 kilometara. Više od 500 kilometara već bi trebalo da je završeno. Jeste da je ograda na granici izgrađena radi zaštite od terorista, ali otežava prelazak svima, uključujući i afganistanske izbjeglice. 

Na ovu temu je portparol iranske vlade rekao: “Očekivali smo novi talas izbjeglica iz Afganistana prije dva mjeseca”- tada je već bilo planirano uspostavljanje provizornih tampon zona na tri granična prijelaza. On je dodao da bi se izbjeglice “odatle” mogle vratiti u svoju domovinu kada se “situacija ponovo smiri”. Očigledno Teheran ne želi dozvoliti afganistanskim izbjeglicama da uđu u unutrašnjost Irana nego želi da im da zaštitu isključivo na ograničeno vrijeme i isključivo u graničnom pojasu. 

Glavna ruta afganistanskih izbjeglica ka Evropi vodi preko Turske. Tamo živi više od 100.000 registriranih afganistanskih izbjeglica i azilanata a prema nekim procjenama realno ih ima više od pola miliona. U proteklih nekoliko godina većina njih je došla preko Irana. Turski predsjednik sada želi blokirati ovu rutu.  

U proljeće je Recep Tayyip Erdogan najavio izgradnju zida duž granice sa Iranom. Od 500 kilometara duge granice, 144 km treba biti blokirano barijerom visokom 3 metra. Taj zid od betona i bodljikave žice gradi TOKI, državana stambena kompanija Turske. Autoritarni predsjednik, koji vlada u koaliciji sa ultranacionalistima, se nada da će time spriječiti imigraciju drugih Afganistanaca i centralno-azijata te ublažiti antiizbjegličko raspoloženje u Turskoj. 

Od nekadašnje “kulture dobrodošlice” za izbjeglice u Turskoj nije ostalo ništa. Ozbiljna ekonomska kriza i visoka inflacija su veliki teret za Turke. Izbjeglice nailaze na odbijanje, a opozicija izrazito koristi ovo raspoloženje. Kemalistička, lijevo-nacionalna CHP upozorava zbog daljeg “priliva” Afganistanaca. Njihov lider Kemal Kilicdaroglu kaže da se Turska pretvara u “otvoreni zatvor za izbjeglice”. U Ankari, gdje CHP ima gradonačelnika, nedavno je došlo do pogroma sirijskih izbjeglica. 

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je ove sedmice saopćila: 

“Ne možemo reći koliko će Afganistanaca krenuti iz svoje zemlje ka Evropi. Ali očekujemo da većina njih to neće uraditi a ionako nemaju sredstva da napuste svoju zemlju…”

Što ne zvuči kao nova 2015. za koju bi Evropa trebala biti  pripremljena.  

Prava izbjeglička tragedija događa se u samom Afganistanu. Prema IOM -u, 400.000 Afganistanaca napustilo je svoje domove od početka godine. Pored već pet miliona interno raseljenih ljudi. Čak i ako ne dođu u Evropu, o njima se mora voditi računa, zaključuje Die Zeit.

Izvor: Politicki.ba