Povežite se sa nama

BiH

Deutsche Welle analizira: Na čijoj strani je Kristijan Šmit?

Objavljeno

Analitičari ocjenjuju da je početak mandata Christiana Schmidta u BiH „dramatičan“, što je posebno došlo do izražaja nakon konferencije „Euroatlanske perspektive BiH“.

Na konferenciji, koja je nedavno održana u njemačkom gradu Neustadt an der Aisch, govorilo se o promjenama Izbornog zakona, opasnostima daljnjih etničkih podjela u Bosni i Hercegovini koje bi mogle dovesti do formiranja „muslimanskog ostrva“ u Evropi, percepcijama genocida u Srebrenici, problemima mladih, pomirenju, ali je u BiH najviše pažnje izazvala rasprava o Izbornom zakonu i „hrvatskom pitanju“. Mediji su prenijeli da je novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt tom prilikom, između ostalog, rekao kako su Željka Komšića „više birali Bošnjaci nego Hrvati“ i da se Hrvatima „mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima kako sve ne bi završilo nekim oblikom bojkota“.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se novi šef OHR-a ovim izjavama „svrstao na jednu stranu“. Pitao je Njemačku vladu da li je promijenila politiku prema BiH i dobio negativan odgovor. Njemačka vlada smatra da bi načelo „legitimnog političkog predstavljanja“ moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda, među kojima presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“. Vlada, također, podržava želju civilnog sektora u BiH da promovira građansko društvo i prevaziđe podjele po etničkim linijama.

Posebne glasačke kutije za Rome, Jevreje…

Kada je riječ o „legitimnom političkom predstavljanju“, koplja se lome oko Komšića i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a) BiH Dragana Čovića. Govoreći o „legitimnom predstavljanju“, stranke s hrvatskim predznakom u BiH, između ostalog, traže da se jedan od članova Predsjedništva BiH bira većinom glasova, isključivo Hrvata. To je, prema Komšiću, princip po kojem bi se formirale zasebne „glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane“ što smatra „anticivilizacijskim“.

U raspravu se uključio i Dervo Sejdić, Rom koji je zajedno sa Jevrejom Jakobom Fincijem još prije 11 godina dobio presudu Evropskog suda za ljudska prava, ali se i dalje ne može kandidovati za Predsjedništvo BiH jer nije pripadnik „konstitutivnih naroda“. 

On je kazao da nikada nije osporio nečije pravo da bira i bude biran i da je diskriminatoran način da pripadnik jednog naroda ne može glasati za pripadnika drugog naroda. „Time se ne ukida diskriminacija koja je potvrđena presudom Suda u Strazburu, nego se dodatno ta diskriminacija ojačava do rasističkih stavova“, upozorio je Sejdić.

Legitimno predstavljanje „uslov za opstanak BiH“

Nakon stavova iznesenih na konferenciji „Euroatlanske perspektive BiH“, lider HDZ-a Dragan Čović je rekao da „bez izmjena Izbornog zakona BiH neće opstati kao država“. On „razumije i prihvata“ ocjene visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta o stanju u zemlji opisujući pristup njemačkog političara „odmjerenim i izbalansiranim“. „Mislim da Christian Schmidt kao visoki predstavnik u BiH nije na bilo čijoj strani. I kada je govorio da imamo problem legitimnog predstavljanja govorio je i o zaštiti BiH. Jer, ako toga ne bude neće biti ni BiH“, kazao je Čović.

Čovićevo uslovljavanje opstanka BiH asocira na Dodikove prijetnje raspadom, pa se analitičari pitaju šta je lidera HDZ-a „ohrabrilo“ na davanje takvih izjava. „Još uvijek ne želim vjerovati kako motive za ovakve Čovićeve reakcije  treba tražiti u Schmidtovim izjavama“, kaže za DW sociolog Slavo Kukić.

„Istina, ne isključujem da se dio zasluga za ohrabrivanje na takve rekacije može pripisati i izjavama novog visokog predstavnika koje su u najmanju ruku iznenađujuće i nisu na tragu zvanične politike vlade Angele Merkel. Ona, za razliku od Schmidta, dogovor triju strana, odnosno trojice plemenskih poglavica, ne pretpostavlja funkcioniranju institucijama sistema na način kako one funkcioniraju u svim demokratskim sistemima. Sporne su i izjave o Komšiću koje se ni na koji način ne uklapaju ni u Ustav ni u Izborni zakon, a ni u sistem evropskih vrijednosti u ime kojih Schmidt ovdje nastupa. A teze o bosanskohercegovačkom ‘muslimanskom ostrvu u srcu Evrope’ su sumanute i vrijeđaju zdrav razum“, kaže Kukić.

Na konferenciji sumirani ključni izazovi BiH

Kritičari su primjetili da Schmidt i drugi sudionici konferencije „Euroatlanske perspektive BiH“ nisu izričito spomenuli presudu „Sejdić-Finci“ niti koncept „ravnopravnosti građana“, i da se o Izbornom zakonom uglavnom govorilo u kontekstu „hrvatskog pitanja“. Novinar Hine (Hrvatska izvještajna novinska agencija) Ranko Mavrak kaže da je Schmidt samo sumirao ključne izazove u raspravama o izmjenama Izbornog zakona.

„U pitanju su notorne činjenice: da većina Hrvata u BiH, samo zbog činjenice da u državnom vrhu sjedi Željko Komšić, sada smatra da njihovi interesi nisu predstavljeni na odgovarajući način, i da sada prijeti opasnost od dodatnih podjela kroz uspostavu tri dominantno etničke izborne jedinice“, kaže Mavrak za DW.

On naglašava kako se na spornoj konferenciji sadržajno nije dogodilo ništa novo i da se bura oko Schmidtovih komentara može tumačiti jedino kao kampanja, odnosno javni pritisak da visoki predstavnik ispuni nečije želje.

„Schmidt je dovoljno mudar da se u tu zamku neće dati uvesti pa bi domaćim političarima najpametnije bilo dati mu priliku da se kao medijator dobre volje uključi u pregovore koji su jedini način da se dođe do rješenja. I treba biti jasno da rješenja koja su ostvariva nikoga neće učiniti potpuno sretnim, ali ni potpuno razočaranim. Tko se može s tim pomiriti već sada, skratit će muke i sebi i onima čije interese tvrdi da zastupa“, zaključuje Mavrak.

Strah od promjena

Čovićevo uslovljavanje opstanka BiH kao države za DW je komentirao i mostarski novinar Emil Karamatić. On tvrdi da lider HDZ-a BiH „za kojeg Hrvati glasaju odlaskom u Njemačku“, zapravo strahuje od mogućih promjena koje nagovještavaju i njemačka Vlada i novi visoki predstavnik.

„Čović nikad nije dovodio u pitanje opstanak BiH. To ne radi ni danas. On je sa Miloradom Dodikom i Bakirom Izetbegovićem najveći čuvar baš ovakve BiH kakva je sada, države u rasulu, bez pravnih jasnoća i čvrstih zakona, države u kojoj mogu manipulirati Ustavom i takvu će je čuvati svim sredstvima jer su u njoj kraljevi. Ne brinite, Čović je najveći čuvar ovakve BiH“, kaže Karamatić.

Posebnu pažnju u BiH izazvalo i izlaganje predsjednika Bundestaga Wolfganga Schäublea koji je na konferenciji „Euroatlanske perspektive BiH“ govorio o opasnostima secesije. On je upozorio i da razmišljanje u etničkim kategorijama „uz djelovanje centrifugalnih sila pod uticajem susjednih zemalja” može dovesti do disolucije države i formiranja „muslimanskog ostrva” u Evropi sa „znatnim konfliktnim potencijalom i kao stalni izvor nemira”. Predsjednik Bundestaga je ocijenio da ranija „kratkovidna” politika Evropske unije nije olakšala rad visokih predstavnika i da bi sada te greške trebalo ispraviti.
Muslimani ne žele „muslimansko ostrvo u Evropi“

Novinar i publicista Zija Dizdarević smatra da Schäuble „ne uočava bitno“ kada govori o „muslimanskom ostrvu“.

„Politička mapa i rezultati svih izbora do sada pokazuju da je bošnjačko političko i glasačko biće ideološki, politički, i time stranački, izrazito pluralno – u rasponu od kleronacionalne opcije (tu jeste i marginalna skupina s rigidnim tumačenjem islama) do građanskog opredjeljenja ljevičarskih ciljeva. Mnogo je razloga što je SDA dobijala najviše glasova, ali ispod broja koje su bošnjački glasači ukupno davali drugim strankama. O tome svjedoče i posljednji opšti, pa i lokalni izbori. Kanton i grad Sarajevo su ohrabrujući primjer koji nije usamljen. Uz to, među Bošnjacima uvjerljivo dominira težnja za očuvanjem bh. države, njenom stabilizacijom, međunarodnom integracijom i razvojnom perspektivom“, kaže Dizdarević u tekstu za Tačno.net pod naslovom „Dramatičan početak Christiana Schmidta“.

Početak mandata Christiana Schmidta jeste „dramatičan“ jer je BiH zatekao u stanju koje analitičarti opisuju kao „najtežu političku krizu od Daytona“.  Regionalni urednik BIRN-a Srećko Latal podsjeća da je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio izmjene zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, nakon čega je uslijedila gotovo potpuna blokada institucija BiH.

Schmidt, Beograd i Republika Srpska

„Prava je šteta što je Valentin Inzko donio izmjene zakona o negiranju genocida na samom kraju svog mandata i što se kao šef OHR-a nije suočio s posljedicama. Da budem potpuno jasan, takav zakon je trebao BiH i najbolje bi bilo da su ga donijele domaće institucije, ali i šef OHR-a je djelovao u skladu sa svojim mandatom i tu nije ništa sporno. Novi visoki predstavnik Christian Schmidt je odlaskom u Beograd, gdje se susreo sa srbijanskim predsjednikom Aleksandom Vučićem i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, pokazao da se želi uhvatiti u koštac i sa blokadom institucija države BiH koje dolaze iz entiteta Republike Srpske (RS). Logičan je zaključak da je jedna od glavnih tema upravo bio odnos između predstavnika RS-a i novog visokog predstavnika“, kaže Latal za DW.

Iz OHR-a je saopćeno da je Schmidt na konferenciji u Njemačkoj održanoj 5. septembra, govorio o situaciji u BiH i opisao različite stavove. „On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama Izbornog zakona prije održavanja izbora 2022. godine“, saopćeno je iz OHR-a. Zakonodavna tijela se pozivaju da pri tome provedu preporuke Venecijanske komisije, a paket izbornih reformi usklade s demokratskim principima i odlukama relevantnih sudova. „Svaki zakon treba da poštuje principe Općeg okvirnog sporazuma za mir”, naveli su iz OHR-a.

Kliknite za komentarisanje

Postavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Promo

©2020 Skener Info. Sva prava zadržana.