AP: Bajden ima više opcija za pobjedu od Trampa

U obimnoj analizi AP donosi više opcija za pobjedu demokratskog izazivača nego republikanskog kandidata. No, naglašava se da je američki izborni sistem jako komplikovan i da su iznenađenja jedina izvjesnost ovogodišnje predsjedničke utrke.

Američka novinska agencija  Associated Press (AP) objavila je zanimljivu analizu predstojećih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama. 

AP analizira stanje obojice kandidata i njihove šanse da pobijede. Poseban akcent daju pobjedama u saveznim državama koje ove godine odnose prevagu (“swing states”).

“Predsjedniku Donaldu Trumpu i demokratskom izazivaču Joeu Bidenu tek predstoji put do 270 glasova Izbornog koledža potrebnih za pobjedu. Bajdenove su šanse veće”, piše AP.

Bivši potpredsjednik dobro stoji u svim državama u kojima je Trump vodio 2016. godine. Uz to, u prednosti je u brojnim tradicionalnim republikanskim državama, uključujući Dordžiju i Arizonu. Zbog toga se Trump trudi da odbrani niz država, a posebnu nadu polaže u pobjede u dvijema najmnogoljudnijim, ali kompliciranim saveznim državama –  Floridi i Pensilvaniji. 

“Biden većinu u izbornom koledžu može dobiti najjednostavnije osvajajući tri države u kojima je Trump 2016. šokirao pobjedom nad Hillary Clinton: Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu.

One su bile tradicionalna uporišta Demokrata. Sve do 2016.

Ukoliko bi u njima pobijedio, imao bi 279 elektorskih glasova, uz uslov da očuva pobjedu u državama gdje je prije četiri godine pobijedila Clinton.

Prema ovom scenariju, Biden više ne bi trebao pobijediti niti u jednoj drugoj državi u kojoj je Trump bio pobjednik 2016. godine.

Tri sjeverne industrijske države bile su najoštrija Bidenova meta za oglašavanje. U njima je potrošio gotovo 150 miliona dolara, odnosno 30 posto ukupne nacionalne potrošnje za reklame od juna – prema Kantarovoj / CMAG-ovoj recenziji za Associated Press.

Najžešća borba vodi se u Pensilvaniji. Biden je u većini anketa u blagoj prednosti, a neki čak sugeriraju da je ona za Trumpa izgubljena. Ne postoji, tvrde, šansa da nadoknadi zaostatak za Bidenom.

No, ako ipak Biden izgubi Pensilvaniju, morat će naći 11 elektorskih glasova negdje drugdje.

Nekada pouzdano republikanska Arizona, koja ima tačno 11, te Sjeverna Karolina, s 15 izbornika, države su koje je Trump pobijedio prije četiri godine. U njima je Biden sada u značajnoj prednosti i one su mu, praktično, nadohvat ruke.

Demokrati, nadalje, su posebno naklonjeni Arizoni. Demokratski kandidat u njoj je zadnji put pobijedio 1996. Trump je Clinton pobijedio 2016. godine za 3,5 posto. To je najmanju razliku u posljednjih 20 godina između dva predsjednička kandidata

Ove se godine, bezmalo paralelno s predsjedničkim, vodi i utrka za Senat. Demokratski kandidat za senator iz Arizone je bivši astronaut Mark Kelly i u prednosti je u odnosu na svog republikanskog izazivača.

Ako Bidenu Arizona izmakne, tu je Nevada. U njoj je neki republikanac pobijedio posljednji put 2004. godine. Iako je Trump vodio jaku kampanju u toj državi, Demokrate kažu da su relaksirani. Imaju preveliku prednost, po istraživanjima javnog mnijenja, da bi se sekirali.

S druge strane, utrka za Sjevernom Karolinom neizvjesnija je. Ona je tradicionalno uporište Republikanaca. Barack Obama bio je prvi demokrata koji ju je 2008. godine osvojio, nakon 32 godine republikanske dominacije. Potom je u njoj za dlaku izgubio 2012. godine. Isto se desilo i Clinton 2016”.

AP objašnjava da je na promjenu raspoloženja utjecao priliv obrazovanih glasača višeg staleža. Oni su tradicionalno biračko tijelo Demokrata. 

“Postoji još jedan scenarij za Bajdena koji bi mu osigurao ubjedljiviju pobjedu u Izbornom koledžu:

Ako osvoji Mičigen, Pensilvaniju i Viskonsin, ili Arizonu i Sjevernu Karolinu, to bi mu donijelo najmanje 290 izbornika.

Uz to, pobjede u Ohaju, koji je Trump osvojio s 8; Ajovi, koju je Trump osvojio sa skoro 10 procentnih poena; i Džordžiji, koju je Trump ostvario za 5 procentnih poena 2016. godine, ali sada stoji bitno slavije, Bidenu bi osiguralo čak više od 300 izbornika.

Biden se prošle sedmice dva puta zaustavio u Džordžiji, a u petak je imao prvu jesenju posjetu Ajovi.

Njegovo vraćanje u Ajovu znak je da računa na nju. Dodatno, intenzivirao je oglašavanje, kao i u Ohaju, te je ukupno potrošio 12 miliona dolara u nekoliko proteklih dana.

Biden je u blagoj, ali rastućoj prednosti u obje države”, ističe AP.

Florida je tradicionalno “bojno polje” dvije stranke. Svaki izborni ciklus donosi neizvjesnost u toj mnogoljudnoj državi i ta Demokrate i za Republikance.

Florida nosi 29 izbornika i ako bi u njoj pobijedio, Biden bi imao širom otvorena vrata za ulazak u Bijelu kuću.

No, ove je godine veliko iznenađenje Teksas.

Tradicionalno republikansko uporište pokazalo se sada kao upitno. Kauboji jesu uz Trumpa. On ima blagu prednost u odnosu na Bidena i upravo je ta tanka margina zvono na uzbunu Republikancima.

Trump, naime, vodi za samo 1 posto. Nekadašnja prednost od skoro 5 procenata podrške teksaških birača istopila se.

Bidenova pobjeda u Teksasu bila bi veće iznenađenje i stravičan udarac Republikancima, od samog Trumpovog gubitka.

“Biden ima veće šanse za pobjedu i osvajanje više glasova izbornika nego Trump”, citira AP republikanskog voditelja agencije za ispitivanje javnog mnijenja u Teksasu, Glena Bolgera.

“To ne znači da Trump ne može pobijediti”, kaže on.

Time samo pojačava neizvjesnost teksaške izborne scene.  

AP ističe da Trump gotovo sigurno ne može doseći 270 izbornika bez pobjede na Floridi. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku. Biden ima blagu prednost u odnosu na svog konkurenta.

Trump stoga najavljuje novi boravak na Floridi na sam dan izbora – u utorak. Prethodno je pohodio tu državu u četvrtak.

Ako Trump osvoji Floridu i održi pozicije u saveznim državama na jugu i jugozapadu SAD, i dalje bi mu nedostajalo glasova da prevlada u Izbornom koledžu.

On intenzivno ulaže u Pensilvaniju, gdje je imao tri skupa prošle sedmice, a sada još četiri.

Trump pažljivo bira izborne okruge u kojima održava skupove. Sada je fokusiran na okrug Baks. Nekada je to bilo najtvrđe uporište Republikanaca. No, naglo se okreće Demokratama.

Baks je tipičan primjer brojnih izazova izbornog tima republikanskog kandidata za predsjenika. A “baksova” je sve više”, piše AP.

Trump nastoji uspon Demokrata slomiti pričom da će Biden, ako bude izabran, zatvoriti njihova radna mjesta.

Argumentacija mu je u Bidenovo izjavi da, ako bude izabran, kani reducirati emisiju štetnih plinova, te ograničiti izvlačenje nafte iz američkog tla.

AP ističe da takva priča teško prolazi među biračima.

“Čak i ako Trump osvoji Floridu i Pensilvaniju, i dalje bi mu nedostajalo magičnih 270 izbornika.

Njegov problem je i što mu pobjeda u državama koje je osvojio prije četiri godine nije uopće svuda tako izgledna.

Možda on osigura pobjedu u Ohaju. Pa čak i Ajovi, ali će i dalje zaostajati za Bidenom.

Sve mu je manje varijanti za uspjeh, kako “plavi talas” zapljuskuje SAD”, navodi AP.

Agencija ističe da se republikanski kandidat bori za svaki glas, pa čak skupove priređuje u državama koje je davno izgubio, poput Mejna.

On tamo ide u okruge koji su neodlučni i nastoji ih pridobiti za sebe i napraviti izborno iznenađenje.

AP smatra da se takvo riskantno kockanje Trumpu ne može isplatiti.

U cjelini, AP je skloniji scenariju po kome je Biden mnogo izgledniji slijedeći stanovnik Bijele kuće.

No, novinska agencija obimnom analizom ističe da je izborni sistem SAD nepredvidiv i da u sebi krije veliki broj iznenađenja…

(Politicki.ba)